Smokva

Smokva je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz jugoistočne Azije i područja istočnog Mediterana. Smatra se da je bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu. Smokve se mogu konzumirati svježe ili suhe, od njih se može raditi pekmez (npr. SMS pekmez od smokve), koristi se u kozmetici (npr. Dalmatica sa smokvom, Rosal).
 

 

 

OSNOVNA SVOJSTVA VAŽNIJIH SORTI SMOKAVA

 

  • Obična smokva (Ficus carica)

Ona je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz jugoistočne Azije i područja istočnog Mediterana.

Naraste 3 - 10 m visoko, ali u širinu ide više nego u visinu (4 - 9 m) Ima glatku sivu koru, a listovi su dugi 12 - 25 cm i 10 - 18 cm široki. Plod je dobro poznata smokva dugačka 3 - 5 cm, zelene do ljubičaste boje. Obična smokva se uzgaja zbog svog jestivog ploda u njenom prirodnom okolišu (na Mediteranu), ali i u drugim područjima sa sličnom klimom npr. Čile, Australija, Južna Amerika i u državama Teksas, Washington i Oregon u SAD-u.

Smatra se da je smokva bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu. Tisuće kultivara (dosta njih ne imenovanih) je bilo razvijeno, ili su se sami razvili kako su ljudi migracijama nosili sjeme u nova područja.

Smokve se mogu konzumirati svježe ili suhe, od njih se može raditi pekmez (npr. SMS pekmez od smokve), koristi se u kozmetici (npr. Dalmatica sa smokvom, Rosal). Višani od smokava rade svoju tradicionalnu slasticu hib.

Što se tiče kozmetičke upotrebe postoje podaci da se i Kleopatra koristila različitim pripravcima od smokve kako bi joj koža uvijek bila mekana...

 

  • Petrovača bijela

To je dvorotka bijela. Ova je sorta rasprostranjena na cijelom uzgojnom području smokve. Ima bujan rast i veliku okruglastu krošnju. Prvi rod daje redovito i dozrijeva krajem lipnja. Plod je okruglastog oblika, lagano izdužen prema prilično kratkoj peteljci. Pokožica je tanka, svijetlo zelene boje. Težina cvjetunice je 50-100 grama.

Drugi rod dospijeva od 15. kolovoza do 15. listopada. Ovaj ljetno-jesenski plod je sitniji od cvjetunice i teži 40-50 grama. Vrlo je ukusan u svježem stanju kao i osušen. Zbog ovih dobrih osobina, poželjno bi bilo da se ova sorta više raširi u proizvodnji.

 

  • Bjelica

Dvorotka bijela; talijanska sorta poznata pod imenom Fico ottato (dottato). Ima bujan rast i visoku piramidalnu krošnju. Prvi rod nije obilat i dozrijeva sredinom srpnja. Cvjetunica je kruškolikog oblika, izdužena, s vrlo kratkom peteljkom, težine 40-60 grama.Pokožica je glatka, deblja, svijetlozelene do žućkaste boje.

Drugi je rod obilat i dozrijeva od polovine kolovoza do polovine listopada. Plod je uglavnom okrugao s glatkom, sjajnom, debelom i žutozelenom pokožicom. Meso je bijelo, iznutra blijedožućkasto. Ovo je sorta vrlo visoke rodnosti. Plodovi su dobri u svježem stanju i osu šeni.

 

  • Zamorčica(Sušilica)

To je jednorotka bijela. Zastupljena je uglavnom u Dalmaciji i Hecegovini. Srednje je bujnosti s dosta krhkim granama. Rod nost je redovita i obilata, a plodovi dozrijevaju od početka kolovo za do polovine listopada. Plod je izduženog, kruškolikog oblika s dugim vratom i peteljkom. Pokožica je zelenkastožućkasta, tanka i lako se odvaja. Meso je žućkasto, unutrašnjost crvenkasta. Smatra se našom najboljom sortom, ukusnih plodova, kako svježih, tako i osušenih.

 

  • Šaraguja

To je jednorotka crna. Prilično je otporna na niske temperature. Rano počinje donositi redovit i obilan rod. Plodovi dozrijevaju od polovine kolovoza do polovine listopada. Spljoštenog su oblika s izra­ženim vratom i težine 30-50 grama. Pokožica je sivkasto-ljubičasto crvena. Meso je žućkasto, a unutrašnjost intenzivno crvena. Plodovi se koriste u svježem stanju.Posebna aroma mesa ploda svrstava je u vrlo tražene sorte.

 

  • Zimica

Jednorotka bijela. Ova sorta traži bolja tla na kojima tada razvija veliku i široku krošnju. Rodi obilno i redovito. Dozrijeva od polovine kolovoza do kraja listopada. Plod je okruglast, težine 20-25 grama. Pokožica je zelena, meso je bijelo, a unutrašnjost crvena. Zimica je za nimljiva kao sorta sa svježim plodovima u kasnu jesen.

 

  • Bružetkabijela

Ovo je talijanska sorta (Brogiotto bianco), jednorotka bijela. Na plodnim tlima razvija srednje bujno stablo sa širokom krošnjom, vi soke i redovite rodnosti. Dozrijeva od kraja kolovoza do kraja listo­pada. Plodovi su težine 30-50 grama sa zeleno-žućkastom pokoži com. Prikladni su za jelo u svježem stanju kao i osušeni.Uz sortu Su šioka sigurno najbolja sorta za sušenje u našem uzgojnom području smokava.

Udruga "Hercegovački plodovi Mediterana" Stolac

Udruga HPM Stolac od 2008. godine organizira sajamsku manifestaciju "Hercegovački plodovi Mediterana". Cilj manifestacije je da pokrene i poveća proizvodnju šipka, smokve i masline i njihovih prerađevina te da promovira, educira i popularizira sadnju ovih kultura. Isto tako jedan od motiva je da predstavi Hercegovinu u najboljem svijetlu sa Stocem, gradom muzejom.

Udruga ''Hercegovački plodovi mediterana'' je počela sa radom 2008. godine a cilj nam je bio pokrenuti razmišljanje o intenzivnoj sadnji mediteranskih voćnih kultura (šipka-nara,smokve i masline) gdje su mogućnosti Hercegovine ogromne. Kako se do tada nitko nije podrobnije bavio, mi smo se sa velikim entuzijazmom prihvatili pionirskog posla.

Udruga HPM

Ideja o nastavku poticanja sadnje mediteranskih kultura započetih 1840.godine, ostvarila se 2008.godine kroz manifestaciju ''Hercegovački plodovi Mediterana''. Cilj manifestacije je da pokrene, promovira i popularizira sadnju šipka, smokve i masline i njihovih prerađevina. Jedan od motiva je i da predstavi Hercegovinu u najboljem svijetlu sa Stocem, gradom muzejom.

Sajam HPM

Nakon više od 40 godina u Stocu je proradila uljara za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja u mjestu Crnići. Uljara je smještena u prostorijama Zadruge Crnići, a donacija je talijanske vlade udruzi "Hercegovački plodovi Mediterana". Kapaciteta je 80-100 kg/h olio mio. Do sada se randmani kreću od 11-15% ovisno o kojoj sorti je riječ, stadiju berbe i sl.

Uljara

Mediteranski plodovi

SMOKVA || ŠIPAK || MASLINA

Smokva je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz jugoistočne Azije i područja istočnog Mediterana. Smatra se da je bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu. Smokve se mogu konzumirati svježe ili suhe, od njih se može raditi pekmez (npr. SMS pekmez od smokve), koristi se u kozmetici (npr. Dalmatica sa smokvom, Rosal).

SMOKVA

Šipak, mogranj, nar, granat, granat-jabuka, uličar (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. Šipak je polulistopadna biljka, tj. za blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za oštrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama..

ŠIPAK

Maslina (uljika, Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae). Zbog čvrstoće i otpornosti, maslina je simbol snage. Plod je bogat uljem, koji se tješti korištenjem pritiska kroz razne preše (hladna obrada), ili se izdvaja koristeći vruću vodu ili paru. Ulje se koristi u ishrani kao dodatak jelu, prženje, začinjavanje jela, te u medicinske svrhe.

MASLINA

Dosadašnji sajmovi

Pogledajte galeriju slika i video priloge sa prethodno održanih manifestacija "Hercegovački plodovi Mediterana".

Uljara - Oliomio 80 plus

Sajam HPM 2016.

Kontakt podaci

kralja Tomislava b.b.
88360 Stolac BiH
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
tel: +387 36 853 159
fax: +387 36 853 159
mob: +387 63 353 688
 

Društvene mreže

Naši partneri